IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2017. GODINU Osnovni podatci, ciljevi osnivanja i djelatnosti udruge Zajednica Pape Ivana XXIII, Veliki Prolog 26, 21276, Vrgorac, Splitsko – dalmatinska županija, OIB: 22123929827, broj telefona: 021/606506, broj faxa: 021/208737, e-mail: enrico.cavicchi1966@gmail.com ; krunoslav_vidovic@msn.com www.apg23.org; www.zajednodocilja.hr

Zajednica Pape Ivana XXIII je dio organizacije „Comunita Papa Giovanni XXIII“ sa sjedištem u Via Mameli 4, Rimini (It), koja je osnovao don Oreste Benzi 1968. godine, a u Republici Italiji je registrirana 05. srpnja 1972. godine. U cjelini, udruga djeluje na širokom prostoru marginalizacije i siromaštva u 43 zemlje svijeta na svim kontinentima. Zajednica Pape Ivana XXIII, prisutna je u Republici Hrvatskoj od 1996. godine (prva registracija 1998. godine) i od tada pruža pomoć ovisnicima, osobama s tjelesnim invaliditetom i psihičkim problemima, starim i nemoćnim, siromašnim osobama, djeci i obiteljima u poteškoćama. Godine 2002. udruga je (s ovim nazivom) upisana u Registar stranih udruga u RH, a 25. svibnja 2004. godine je priznata od Papinske laičke kongregacije kao privatna međunarodna udruga vjernika papinskog prava. Od 2006. godine imamo smo akreditirani od strane Ujedinjenih Naroda ECOSOC gdje imamo Posebni Savjetodavni Status.

Naš svjetonazor uključuje stav da je znanstvena utemeljenost našeg programa od presudnog značaja, stoga inzistiramo na znanju i stručnosti u radu s korisnicima. Također se zalažemo za poštivanje ljudskih prava i toleranciju različitosti i primjenjujemo ih dosljedno u svom radu.

Udruga, prema vlastitoj karizmi radi na otklanjanju uzroka marginalizacije ljudi nastojeći pri tome djelovati sukladno društvenoj doktrini Crkve za pravedniji svijet ostvarujući sljedeće ciljeve:

• stvaranje boljeg i pravednijeg svijeta/društva, skrb o socijalno osjetljivim skupinama kao što su siromašni, osobe na marginama društva, oni kojima je potrebna pomoć i njega, bez obzira na starost, spol, rasu, vjeroispovijest,
• pružanje usluga boravka i smještaja, pomoći i njege, rehabilitacije i socijalne reintegracije ugroženim skupinama ljudi; ovisnicima, invalidima, beskućnicima. Ciljane skupine su djeca, mladi, odrasli, obitelji,
• promicanje i provedba kulturnih aktivnosti, konferencija, edukacija za osobe koje rade u ciljanom sektoru i koje se zalažu za pomaganje osobama u nepovoljnom položaju te općenito promicanje kulture međusobne solidarnosti i pomoći u svim segmentima društva.

Ostvarivanje ciljeva udruge se obavlja putem sljedećih djelatnosti:

• prevencije poremećaja u ponašanju, univerzalne, selektivne i indicirane prevencije svih vrsta ovisnosti (droge, Internet, video igrice, kocka, lijekovi i dr.), prevencije nasilja i nasilničkog ponašanja, te izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja u populaciji djece i mladih, edukacija i tečajeva koji promiču vrijednosti, solidarnost, povezivanje i bratstvo kako bi se izbjeglo odbacivanje iz društva, devijantna ponašanja i diskriminacija,
• psihosocijalne rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika, osoba s mentalnim poteškoćama ili s psihijatrijskim komorbiditetom, bivših zatvorenika, beskućnika, te osoba prisiljenih na prostituciju, putem pružanja usluga savjetodavnog rada, boravka ili smještaja i organiziranog stanovanja,
• skrbi o starim i nemoćnim osobama putem pružanja usluga pomoći u kući, boravka ili smještaja.

Prostori u kojima udruga djeluje

U Republici Hrvatskoj smo otvorili i vodimo 4 savjetovališta i 4 terapijske zajednice. Svi prostori u kojima djeluje udruga su nam ustupljeni na korištenje bez naknade i to:

• savjetovalište u Splitu (30 m²), od Splitsko – makarske nadbiskupije,
• savjetovalište u Zadru (18 m²), od Zadarske nadbiskupije,
• savjetovalište u Metkoviću, prostor Grada Metkovića (18 m²),
• savjetovalište u Pločama, prostor Doma zdravlja Ploče (18m²)

Nadalje,4 kuće su nam ustupljene na korištenje (na 25 godina) od Splitsko-makarske nadbiskupije; tri u Splitsko-dalmatinskoj i jedna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji:

• prihvatilište u Zasioku površine 440 m²,
• terapijske zajednice:
  • u Borovcima - 620 m²,
  • Gornjem Orahu - 404 m² i
  • Velikom Prologu - 420 m².

Prethodno je navedena površina stambenih objekata, a svaka od kuća ima i okolne prostore koji su također dodijeljeni udruzi na besplatno korištenje; radionice, nogometna igrališta i drugo.

Kapacitet kuća za smještaj korisnika je: prihvatilište u Zasioku - 18 mjesta, terapijske zajednice: u Borovcima - 22 , Gornjem Orahu – 16 i Velikom Prologu - 21 mjesto.

Stručni tim

Stručni tim udruge u 2017. godini sačinjavali su: jedna magistra socijalnog rada, tri prvostupnika socijalnog rada, dva psihologa (svi u radnom odnosu), te 14 asistenata u terapijskoj zajednici od kojih je 6 bilo, a 6 je još uvijek u radnom odnosu, dok su ostali volonteri. Od ukupno 16 članova stručnog tima 11 su ujedno i članovi udruge dok su petero djelatnici (zaposlenici) ili volonteri bez članstva u udruzi.

Osposobljenost stručnog tima

Naši stručni radnici su sudjelovali u raznim edukacijama kao što su:

• edukacija „Standardi kvalitete socijalnih usluga“ koju je organiziralo Ministarstvo socijalne politike i mladih,
• edukacija za djelatnike terapijskih zajednica u organizaciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, a koji je proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu. Petero naših djelatnika je uspješno završilo višemjesečne edukacije i dobilo licence za rad, dok ih još šestero istovjetnu edukaciju pohađa tijekom 2016./2017. godine. Edukaciju asistenata u terapijskim zajednicama, namijenjenu djelatnicima sa srednjom stručnom spremom, uspješno je završilo dvoje djelatnika a Edukaciju za provedbu psihosocijalnog tretmana u terapijskim zajednicama, namijenjenu djelatnicima s visokom stručnom spremom, troje naših djelatnika,
• psiholog je završio uvodnu šestomjesečnu edukaciju iz područja kognitivno bihevioralne terapije i dvogodišnju edukaciju za kognitivno bihevioralnog psihoterapeuta, - socijalna pedagoginja je pohađala edukaciju iz realitetne terapije,
• „3O“ – Tri O, Obrazovanje o ovisnosti, u organizaciji Lige za prevenciju ovisnosti iz Splita, a koji je sufinanciralo MSPM i MZOS (tri naša stručna radnika su dobila diplome tj. licence za provođenje tog programa),
• sudjelovali smo i na radionicama o minimalnim standardima kvalitete u području programa smanjenja potražnje droga, o strateškom planiranju, povećanju kapaciteta udruga za pristup informacijama, evaluaciji programa tretmana ovisnosti o drogama.

Usluge koje se pružaju i projekti koji se provode

Mi smo jedina organizacija civilnog društva koja se na sustavan način bavi prevencijom ovisnosti, kao i tretmanom i resocijalizacijom ovisnika na području DNŽ i u ovom dijelu SDŽ. Tijekom 2017. godine aktivnosti udruge su se odvijale na način da smo pružali različite vrste usluga, te pisali i provodili projekte i program.

Usluge:

1. savjetovanje i pomaganje,
2. smještaj,
3. psihosocijalna podrška,
4. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),

5. pomoć u kući.
   
   Projekti i program se odnose na područja:

6. prevencije ovisnosti (projekt),
7. psihosocijalne rehabilitacije ovisnika u terapijskim zajednicama (projekt i program),
8. resocijalizacije ovisnika (projekt),
9. izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja (projekt),
10. prevencija nasilja (projekt)

11. pripreme za postpenalni prihvat i postpenalni prihvat sa i bez smještaja (projekt).
    
    U savjetovalištima se pružaju usluge savjetodavnog rada, informiranja, psihosocijalne podrške i edukacija osobama koje zatraže ovakav oblik pomoći.

Ovisno o potrebama korisnici se smještaju u terapijsku zajednicu ili im se pruža drugačiji tip potpore. U našem prihvatilištu i terapijskim zajednicama pružamo usluge psihosocijalne rehabilitacije sa smještajem osobama koje imaju potrebu za ovim oblikom pomoći.

Uslugu pomoći u kući starim i nemoćnim osobama pružamo u mjestima našeg okruženja.

Partnerstva i suradnja

Kako bi se projektne aktivnosti provodile što kvalitetnije ostvarili smo višestruka partnerstva i oblike suradnje.

Niz godina imamo zaključen Sporazum o suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, Službom za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Splitsko - dalmatinske županije, kojim je regulirano da psihijatar (vanjski suradnik) besplatno provodi dijagnosticiranje i propisuje farmakoterapiju za korisnike s psihijatrijskim komorbiditetom.

Partnerstva u realizaciji projekata u 2017. godini smo ostvarili sa:

Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Splitsko

dalmatinske županije,

• Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko
• neretvanske županije;
• centrima za socijalnu skrb u Splitu, Metkoviću, Pločama i Vrgorcu,
• Hrvatskom zavodom za zapošljavanje,
• srednjim školama u Metkoviću, Opuzenu i Vrgorcu,
• osnovnim školama u Metkoviću i Vrgorcu,
• Pučkim otvorenim učilištem Žižić,
• Ligom za prevenciju ovisnosti.

Surađivali smo i surađujemo i s drugim institucijama - centrima za socijalnu skrb (iz drugih gradova), pravosuđem, policijom, zavodima za javno zdravstvo (iz drugih županija), općinskim i gradskim poglavarstvima i drugima.

Upravljanje i praćenje realizacije aktivnosti

Svaki mjesec se održava sastanak stručnog tima na kojem se analizira kvaliteta ispunjavanja zadanih aktivnosti, način raspolaganja s odobrenim sredstvima i poštivanje rokova, te se otklanjaju problemi i poteškoće na koje se nailazi tijekom rada.

Psihosocijalna rehabilitacija (tretman) sa smještajem u terapijsku zajednicu osoba koje imaju potrebu za ovim oblikom pomoći i ostvareni rezultati

Cilj tretmana, kao i našeg cjelokupnog rada, je smanjiti broj ovisnika i postotak relapsa, te pružiti adekvatniju i kvalitetniju uslugu psihosocijalnog tretmana u terapijskoj zajednici i savjetodavnog rada ovisnicima i drugim osobama s rizikom od nastanka bolesti ovisnosti na znanstveno utemeljenim i stručnim osnovama. Također, cilj je postići ozbiljan iskorak u pravcu multidisciplinarnog timskog rada u odnosu na korisnike s psihijatrijskim komorbiditetom. Nadalje, cilj je i ugovaranje usluge psihosocijalnog tretmana s nadležnim Ministarstvom.

Psihosocijalni tretman u terapijskoj zajednici sastoji se od detektiranja budućih korisnika, motivacijskog procesa, savjetodavnog rada, faze prihvata, rezidencijalnog tretmana, te resocijalizacije i reintegracije korisnika.

Savjetodavni rad, je dio tretmana ali i sustavna pomoć korisnicima u okviru koje se primjenjuju različite metode i tehnike savjetovanja sukladno prirodi i intenzitetu problema sa svrhom definiranja problema i poteškoća korisnika te analize mogućih načina rješavanja problema, motiviranja korisnika za ulazak u terapijsku zajednicu ili osposobljavanja pojedinca da se samostalno suočava sa životnim problemima i razvije odgovoran odnos prema samome sebi, obitelji i društvu. Savjetodavni rad s ovisnicima i članovima njihovih obitelji naši stručni radnici provode u 4 savjetovališta. Tijekom 2016. godine usluge savjetodavnog rada koji se odnosi na ovisnost su pružene za 134 direktna korisnika, te 115 članova njihovih obitelji (roditelji, supružnici, bliža rodbina).

Nakon pripreme za prijam u terapijsku zajednicu, korisnik se upućuje u odgovarajući terapijski program.

Program 2+1 godina sastoji se od tri faze: 1. faza „PRIHVAT“, 2. faza „TERAPIJSKA ZAJEDNICA“ i 3. faza „RESOCIJALIZACIJA“. Osim navedenog, radi obogaćivanja ponude i dodatne prilagodbe suvremenim potrebama korisnika putem osmišljavanja novih oblika pomoći kreirali smo novi tzv. „Kratki program“ koji je namijenjen eksperimentatorima, ovisnicima o alkoholu, stimulansima i kocki, te liječenim ovisnicima iz drugih sustava. Korisnicima se omogućava završetak školovanja uz kontinuirano praćenje, psihosocijalnu podršku radi poboljšanja njihovog položaja na tržištu rada. Sama dinamika pojedinih aktivnosti kreirana je sukladno potrebama svakog korisnika pojedinačno, a traje 6 - 12 mjeseci.

Tijekom 2017. godine uslugu psihosocijalne rehabilitacije sa smještajem u terapijsku zajednicu koristilo je ukupno 79 korisnika, 57 muških (odnosno 72% od ukupnog broja korisnika) i 22 ženskih (odnosno 28%). Županije provedbe su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, a vrsta tretmana Rezidencijalni.

Vrste usluga u okviru psihosocijalnog programa: Cjelodnevni boravak (sa smještajem), Program klasične 'drug free' terapijske zajednice, Radna terapija, Individualni terapijski rad s ovisnicima, Grupni terapijski rad s ovisnicima, Kulturno-zabavne aktivnosti, Projekt za zatvorenike ovisnike, Obrazovanje, Savjetodavni rad s ovisnicima, Savjetovanje roditelja, Pomoć pri upućivanju na liječenje u TZ-u u inozemstvo

Suradnici u provedbi su bili: Zavodi za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske, Dubrovačko – neretvanske i Zadarske županije, - Centri za socijalnu skrb u Splitu, Zadru, Šibeniku, Vrgorcu, Pločama, Metkoviću i Dubrovniku, - Gradovi: Split, Sinj, Vrgorac, Metković, - Općine: Hrvace i Kula Norinska, - Dubrovačko – neretvanska županija, - Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, - Zatvori i probacijski uredi, - Druge udruge i terapijske zajednice koje se bave problematikom ovisnosti, - Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti Mostar.

Broj ovisnika koji su uspješno završili tretman: muškarci: 7, žene: 1, ukupno: 8. Prosječno vrijeme boravka u terapijskoj zajednici za ovisnike koji su uspješno završili tretman je 2 godine. Broj ovisnika koji nisu uspješno završili tretman: muškarci: 25, žene: 15, ukupno: 40. Prosječno vrijeme boravka terapijskoj zajednici za ovisnike koji nisu uspješno završili tretman je 5 mjeseci. Razdoblje praćenja ovisnika koji su uspješno završili tretman nakon odlaska terapijske zajednice je 7 godina.

Tijekom 2017. godine korisnicima je izrečeno 648 mjera, 298 kazni i 350 nagrada (u omjeru 45,98% : 54,02%). Vidljivo je kako su kazne prisutnije od 6 do 14 mjeseca programa, a sve rjeđe kako se korisnik približava kraju programa, što upućuje na to da se s duljim trajanjem programa postiže sve veća motiviranost i suradljivost.

S korisnicima je održan veliki broj individualnih razgovora i grupnih sastanaka, te su održavane edukativne interaktivne radionice koje imaju za cilj shvaćanje uzroka i posljedica ovisnosti i rizičnih ponašanja odnosno, ali i što je još značajnije: osnaživanje, povećavanje osobnih kapaciteta korisnika za nošenje sa životnim teškoćama.

Teme radionica su bile:

1. Što je ovisnost, oblici ovisničkog ponašanja i stila života te njegovih posljedica.
2. Ovisničko ponašanje - kao izabrano ponašanje koje ima svoj cilj i svoje uzroke.
3. Životni kontekst u kojem se odvija ovisničko ponašanje i razvija bolest.
4. Stavovi i uvjerenja koja podržavaju ovisnički stil života.
5. Prevencija relapsa.
6. Poricanje, umanjivanje, opravdavanje i optuživanje članova obitelji za vlastito ponašanje.
7. Uloga socijalizacije, samopoštovanja i samopouzdanja.
8. Uloga srdžbe u ovisničkom ponašanju i učenje samokontrole.
9. Terapijske priče.
10. Uvažavanje drukčijih mišljenja.
11. Kako se predstaviti poslodavcu.
12. Kako napisati životopis.

Putem ovih radionica su povećana znanja o bolesti ovisnosti ali i o načinima ponovne uspostave kontrole nad svojim životima. Korisnici su upoznati s ponašanjima koja trebaju izbjegavati te s aktivnostima koje trebaju uvrstiti u svoje slobodno vrijeme kako bi izbjegli povratak u ovisnost. Također, ojačali su svoje socijalne i komunikacijske vještine, te naučili ispravan način predstavljanja poslodavcu i kvalitetnije uključivanje na tržište rada.

U više od 75% obitelji postignute su pozitivne promjene, dok ostale obitelji nisu htjele sudjelovati u programu ili su i same zahvaćene problematikom alkoholizma, drugih ovisnosti i slično. Dio obitelji nije sudjelovao na roditeljskim sastancima stoga što su razočarani dosadašnjim postupcima korisnika.

Resocijalizacija

Opći cilj resocijalizacije je konstruktivno uključivanje rehabilitiranih ovisnika u život društvene zajednice te njihovo osposobljavanje i priprema za samostalan, zdrav i funkcionalan život. Aktivnosti ,koje se pri tome provode, uključuju informiranje, psihosocijalnu podršku (osnaživanje pojedinca za preuzimanje odgovornosti za vlastiti život), završetak školovanja, prekvalifikaciju, usavršavanje i zapošljavanje. Korisnici programa resocijalizacije su rehabilitirani ovisnici u tretmanu terapijske zajednice i oni koji dolaze iz drugih sustava, a uspješno održavaju apstinenciju i/ili se pridržavaju propisanog načina liječenja.

Rezultati koji su postignuti u 2016. godini:

• održano je 17 sastanaka putem kojih je informirano 17 dionika o mogućnostima iz Projekta resocijalizacije Vlade RH,
• informirana su 162 korisnika iz tri sustava o mogućnostima i mjerama iz Projekta resocijalizacije Vlade Republike hrvatske,
• održana su 4 okrugla stola i 10 pojedinačnih sastanaka s djelatnicima relevantnih tijela koja su zainteresirana za resocijalizaciju ovisnika umreženi dionici,
• u programe školovanja uključeno je 17 korisnika (8 iz naše terapijske zajednice, 9 vanjskih) od kojih 6 nastavlja školovanje i u 2016./2017. godini,
• identificirano je 11 novih korisnika , kandidata za korištenje nekih od mjera iz Projekta resocijalizacije te su za iste inicirani postupci profesionalnog usmjeravanja i procjene radne sposobnosti i uspostavljeni kontakti s obrazovnim ustanovama,
• dostavljeni su obrasci za praćenje u Zbirku osobnih podataka Uredu za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH za 17 korisnika,
• nastavljen je rad s 10 korisnika iz 2016. godine,
• s 54 korisnika naše terapijske zajednice održano je 12 edukativnih interaktivnih radionica na temu komunikacijskih i socijalnih vještina i prevencije,
• održane su i dvije radionice na teme „Kako se predstaviti poslodavcu“ i „Kako napisati životopis“ s 27 korisnika,
• pružena je psihosocijalna podrška za 26 korisnika (16 novih i 10 starih),
• u suradnji s nadležnim tijelima, u Kratki program rezidencijalne resocijalizacije s tretmanom uključeno je 9 korisnika (mladi s poremećajima u ponašanju, eksperimentatori, povremeni konzumenti te osobe u okviru postpenalnog prihvata),
• pružena je pomoć pri zapošljavanju 19 korisnika od toga je 4 zaposleno u udruzi, a 5 kod drugih poslodavaca u mjestu njihovog prebivališta, dok ostali i nadalje aktivno traže posao,
• savjetovano je 27 korisnika, resocijalizanata radi ostvarivanja različitih socijalnih i drugih prava,
• savjetovano je 30 osoba, članova obitelji ovih korisnika,
• obilježen je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i Mjesec borbe protiv ovisnosti; organizirani štandovi, održana javna tribina, objavljeni rezultati na internet stranicama udruge,
• putem javne tribine i konferencije, bolje je informirana i senzibilizirana javnost o problematici ovisnosti kao i o mogućnostima iz Projekta resocijalizacije,
• postignuta je veća vidljivost i promovirane su naše djelatnosti putem gostovanja u radio emisijama u Dubrovniku, Metkoviću, Pločama, Splitu, Vrgorcu i Zadru,
• izrađeno je i podijeljeno 2000 letaka.

Promjene koje smo provedbom projekta postigli:

• Ostvaren je širi obuhvat rehabilitiranih ovisnika iz različitih korisničkih skupina i stvoreni su uvjeti za završetak njihovog srednjoškolskog obrazovanja putem različitih programa osposobljavanja odnosno školovanja uz kvalitetnu pripremu korisnika za tržište rada i zapošljavanje.
• Ostvarena je promjena stila života kod korisnika i poboljšana je kvaliteta života obitelji korisnika.
• Ostvarena je bolja informiranost korisnika i provoditelja Projekta, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, te je uspostavljena aktivnija suradnja područnih službi Zavoda za zapošljavanje, službi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, centara za socijalnu skrb, zatvorskih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nevladinih organizacija koje pružaju pomoć́ ovisnicima u resocijalizaciji na ciljanom području.
• Unaprjeđena je provedba Projekta resocijalizacije na lokalnoj razini putem međusobne komunikacije i suradnje stručnjaka različitih ustanova. Održani su postojeći i formirani novi lokalni timovi na području 7 županija.
• Implementirani su posebni programi za socijalnu integraciju maloljetnika i zatvorenika koji sadržavaju prilagođene programe psiho-socijalne podrške i rada s obitelji te prijelazne oblike resocijalizacije poput postpenalnog prihvata i kratkog programa resocijalizacije sa smještajem u terapijsku zajednicu.
• Donositelji/provoditelji javnih politika, građanke i građani - šira javnost, bolje su informirani o potrebama i mogućnostima iz Projekta resocijalizacije te su više senzibilizirani na problematiku rehabilitiranih ovisnika. Ocjene zadovoljstva svih dionika (korisnika, partnera i suradnika), postignuti rezultati, suradnja i ostvarene promjene potvrdile su kvalitetu i učinkovitost projekta.

Rezultati ostvareni provođenjem projekta iz područja prevencije ovisnosti i izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja.

U rujnu 2013. godine dobili smo dopusnicu od strane MZOS i AZOO za provođenje preventivnih programa u školama i od tada ih provodimo u našem okružju. Preventivni programi se provode u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije, te u suradnji sa Gradom Metkovićem, centrima za socijalnu skrb u Metkoviću i Pločama, Srednjom školom Metković, Srednjom poljoprivrednom i tehničkom školom Opuzen, Srednjom školom fra Andrije Kačića Miošića Ploče i Srednjom školom Tina Ujevića Vrgorac. Obuhvaćaju srednjoškolsku populaciju mladih ali i njihove roditelje putem brojnih tematskih sadržaja u rasponu od informativnih i edukativnih interaktivnih radionica, preko kampova, kviza znanja do savjetodavnog rada. Opći cilj projekta je prevencija ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, kocki i drugim sredstvima ovisnosti, te poticanje zaštitnih stilova života i ispravnih ponašanja mladih, putem usluga grupnog i individualnog rada s mladima, te rada s njihovim roditeljima. Posebni ciljevi projekta su: povećanje razine znanja o sredstvima ovisnosti i posljedicama njihove zlouporabe, poboljšanje komunikacijskih i socijalnih vještina u mladih i njihovih roditelja, postizanje višeg stupnja razumijevanja i izražavanja emocija, poboljšanje sposobnosti konstruktivnog organiziranja slobodnog vremena, povećanje sposobnosti formiranja vlastitih stavova i odabira životnih prioriteta, odnosno otkrivanje vlastitih unutarnjih kapaciteta i osnaživanje korisnika, čime se jačanjem zaštitnih čimbenika utječe na smanjenje utjecaja rizičnih čimbenika.

Dugoročni cilj prevencije ovisnosti je vršiti utjecaj na smanjivanje rizičnih faktora koji bi mogli dovesti do poremećaja u ponašanju, kao i do ovisničkih ponašanja korisnika.

Tijekom školske 2016./2017. do rujna 2017. godine se provodio projekt „Nauči živjeti 2“

Navodimo rezultate koje smo postigli.

Putem edukativnih interaktivnih radionica i edukativnih kampova unaprijedili smo: životne kompetencije mladih, poboljšali komunikacijske i druge socijalne vještine, postigli viši stupanj razumijevanja i izražavanja emocija, povećali svijest o poželjnim ponašanjima u partnerskim vezama mladih i ravnopravnosti spolova, poboljšali sposobnost konstruktivnog organiziranja slobodnog vremena, povećali sposobnosti formiranja vlastitih stavova i odabira životnih prioriteta, informirali učenike o tome što je diskriminacija, na koji način je prepoznati, te educirali učenike o prihvaćanju različitosti, odnosno otkrili unutarnje kapacitete i osnažili mlade, čime smo jačanjem zaštitnih, utjecali na smanjenje utjecaja rizičnih čimbenika. U aktivnosti su bili značajno uključeni volonteri, a i mlade smo kroz kampove poučavali kulturi volontiranja.

- Edukativne interaktivne radionice

Provedeno je ukupno 56 radionica, i to 21 u Srednjoj školi u Metkoviću, 21 u Srednjoj školi Tina Ujevića u Vrgorcu i 14 u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi Opuzen. Ovom aktivnošću je obuhvaćeno ukupno 165 učenika prvih razreda srednje škole, različitih smjerova (agroturistički tehničar, komercijalist, prodavač, konobar, kuhar, računalni tehničar za strojarstvo, gimnazija i ekonomija). U Srednjim školama u Metkoviću i Vrgorcu su uključena po 3 razredna odjeljenja, dok su u Opuzenu uključena 2 razreda. Iako smo u Srednjoj školi u Opuzenu projektom planirali obuhvatiti tri razredna odjeljenja isto nismo ostvarili iz razloga što se u školskoj godini 2016./2017. upisao manji postotak/broj učenika od unaprijed predviđenih u suradnji sa stručnom službom škole (jedno razredno odjeljenje). To je i razlog manjeg broja održanih edukativno interaktivnih radionica.

- Edukativni kampovi

Održana su ukupno 3 kampa, odnosno jedan ciklus kampova s prvim razredom ekonomskog smjera iz Srednje škole u Metkoviću, koji broji 22 učenika. Dodatan uspjeh kampova je organizirano druženje između članova dramske skupine koja je izvodila predstavu „Hej, i ja sam tu“ i učenika koji su bili uključeni u ciklus kampova.

- Mladi za mlade

U dva razredna odjeljenja Srednje škole Metković oformili smo grupu „Mladi za mlade“, koja je bila sačinjena od 14 učenika koji su primali pomoć u učenju, te dva mentora koji su im istu pružali. Putem grupe vršnjačke pomoći „Mladi za mlade“, razvijali smo učinkovitije modele suočavanja sa školskim izazovima u učenika s teškoćama u učenju i pomoći u pravcu poboljšanja školskog uspjeha. Kao jednu novost u školama gdje smo provodili aktivnosti proteklih godina uveli smo i metodu vršnjačke pomoći u kojoj su napredniji učenici pomagali svojim vršnjacima koji imaju poteškoća sa znanjima iz matematike. Učinci vršnjačke pomoći u ovakvim uvjetima su se pokazali značajni i danas se u suvremenim pedagoškim istraživanjima ovakva metoda učenja pokazala superiornijom u odnosu na postojeće. Adolescent se puno lakše identificira sa svojim vršnjakom nego s odraslom osobom, tako da i prijenos znanja ide puno brže, učenik svom vršnjaku lakše postavlja pitanja.

- Predstava „Hej, i ja sam tu!“

Održana je edukativno-humanitarna predstava u izvedbi sesvetskih i zagrebačkih srednjoškolaca i studenata. Na predstavi je bilo prisutno 198 gledatelja. Putem predstave ukazalo se na potrebu poštivanja i očuvanja dostojanstva osobe, utjecalo na suzbijanje neljudskog i ponižavajućeg ponašanja, te suzbijanje društvene isključenosti i druge oblike diskriminacije pojedinca (cyberbullying, ovisnosti). - Javna tribina „Roditelji i djeca u suvremenom društvu“ U partnerstvu sa školama, a u suradnji sa ZZJZDNŽ i CZSS Metković i Ploče u prostorijama Gradske knjižnice Metković 16. prosinca 2016. godine organizirali smo javnu tribinu koja se bavila izazovima roditeljstva u suvremenom društvu, obuhvaćeno je 25 učenika i 4 roditelja. Kao dodatna aktivnost povodom Tjedna psihologije i Dana prevencije vršnjačkog nasilja, u prostoru Gradske knjižnice Opuzen, 22. veljače 2017. godine, u organizaciji udruge Stari Most iz Opuzena održali smo predavanje na temu vršnjačkog nasilja. Ovom aktivnošću je obuhvaćeno 7 roditelja i 10 učenika.

- Savjetodavni rad

Ovom aktivnošću je obuhvaćeno 39 djece i mladih, od toga u Metkoviću 25, a u Pločama 14. Također, pomoć je zatražilo 15 roditelja u Metkoviću i 13 u Pločama. Savjetodavni rad se provodio kontinuirano tijekom provedbe projekta dva puta tjedno u našim savjetovalištima, a djelatnici savjetovališta su bili na raspolaganju i putem telefonskih razgovora u kriznim situacijama. Postigli smo izvrsnu suradnju sa svim dionicima u okruženju koji sudjeluju u promociji zdravih stilova života i prevenciji rizičnih ponašanja. Danas u gradu od 13 000 stanovnika imamo otprilike 50 novih korisnika godišnje. Savjetodavnim radom, kao dodatnom aktivnosti, smo utjecali na povećanje efikasnosti strategija suočavanja sa životnim poteškoćama i smanjili broj rizičnih ponašanja. Kod roditelja, s kojima se provodio savjetodavni rad, je smanjena razina stresa, kao i anksioznost koja umanjuje radost roditeljstva, poboljšana je komunikacija na relaciji roditelj-dijete te između partnera (ukoliko je to bio razlog dolaska), usvojeni su praktični savjeti koji funkcioniraju i mogu se odmah početi primjenjivati. Pravilnim pristupima u radu također se nastojalo jačati samopouzdanje učenika, pozitivna slika o sebi, psihosocijalni razvoj, opća razina socijalnog ponašanja, razmjena iskustva i informacija o životu s vršnjacima, kreativno izražavanje i slično.

- Promocija projekta

Održana su 3 gostovanja u emisijama Radija Delte, Narone i Ploča povodom predstavljanja projekta i projektnih aktivnosti, posebice predstave i javne tribine. Izradili smo 30 plakata za predstavu „Hej i ja sam tu“ te 50 pozivnica za Javnu tribinu. Organizirali smo tri izložbeno prodajna štanda. Tiskano je i podijeljeno 1000 letaka. Naše aktivnosti su promovirane na lokalnim internetskim portalima. Putem promocije projekta bolje je informirana i senzibilizirana javnost i lokalni donositelji odluka o zdravim stilovima života, potrebama mladih kao i o mogućnostima koje postoje za povećanje kvalitete njihovog života.

- Evaluacija projekta

Praćenje tijeka projekta i vrednovanje je provodio voditelj projekta putem održanih devet sastanaka stručnog tima, primjenjujući pri tome kao instrumente ankete, analizu evidencija i dokumentacije, te intervjue. Također je održano 6 sastanaka stručnog tima s partnerima na kojima se analizirao tijek, metode i kvaliteta ispunjavanja zadanih aktivnosti, te otklanjanje poteškoća. Po završetku svake aktivnosti sudionici su ocjenjivali na evaluacijskom upitniku koliko su zadovoljni s provedenom aktivnošću na skali od 1 do 5, te su mogli na predviđenom dijelu upitnika ispisati svoje komentare i prijedloge za naredne susrete ili buduće projekte. Redovito smo pratili kako učenici ocjenjuju naš rad, te njihove ocjene i prijedloge uzimali u obzir. One radionice koje su imale niže ocjene su dodatno analizirane i modificirane kako bi u idućim projektima postigle veći uspjeh. Isto tako na početku i po završetku svakog edukativnog ciklusa učenici su ispunjavali isti anketni upitnik, te se test-retest metodom utvrdila statistička razlika u učincima naših aktivnosti.

Tijekom školske 2017./2018. provodimo dva projekta. Jedan projekt izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih „Iako sam mlad/a želim sklad“, i drugi koji se odnose na prevenciju nasilja „NASILJE = nemoć, a NE moć“. Rezultate ovih projekata ćemo prikazati u izvješću za sljedeću godini

Provedba projekta pripreme za postpenalni prihvat „Biram ispravan put“ koji se provodio u zatvorima, kaznionicama i odgojnim zavodima:

Opći ciljevi projekta „Biram ispravan put“ su kvalitetnija socijalna re/integracija i podržavanje zdravog načina života odnosno prevencija recidiva kod liječenih zatvorenika i maloljetnika ovisnika te, radi ostvarivanja tih ciljeva, umrežavanje dionika.

Posebni ciljevi su: osnaživanje većeg broja zatvorenika i maloljetnika u fazi resocijalizacije radi povećanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, funkcionalnog i društveno prihvatljivog načina života putem informiranja, edukacija i školovanja, savjetodavnog rada te pomoći pri zapošljavanju.

Posebni cilj je i daljnje jačanje suradnje sa zatvorskim sustavom i probacijom u dijelu koji se odnosi na izvršavanje posebnih obveza mjera liječenja, probacije i skrbi za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, uvjetnog otpusta i po otpustu.

Ciljeve smo ostvarivali u suradnji s nadležnim tijelima (zatvorima, odgojnim zavodima, državnim odvjetništvom, sudovima za mladež i drugim sudovima, probacijskim uredima, centrima za socijalnu skrb i dr.) putem aktivnosti kojima smo postigli sljedeći učinak:

• Informiranje dionika i korisnika; Bolju informiranost 26 dionika, definirane su uloge te je osigurana kvalitetna provedba mjera i postupanje sukladno Protokolu suradnje; proširena je mreža partnera i suradnika u provedbi postpenalnog prihvata i Projekta resocijalizacije u 7 županija,
• Suradnja sa nadležnim tijelima; bolju informiranost 68 zatvorenika(ce) i 37 maloljetnika(ce) o mogućnostima postpenalnog prihvata sa i bez smještaja u terapijsku zajednicu kao i o drugim mogućnostima iz Projekta resocijalizacije Vlade RH, - ostvarena je suradnja sa relevantnim ustanovama i udrugama, te je osiguran kvalitetan prijenos informacija i multidisciplinarni pristup u resocijalizaciji zatvorenika i maloljetnika,
• umreženi su partneri i suradnici koji su informirani o potrebama i mogućnostima, dogovoren je plan rada, razmijenjene su informacije o potrebama na tržištu rada, deficitarnim zanimanjima i raspoloživim resocijalizantima (zatvorenicima i maloljetnicima),
• Priprema postpenalnog prihvata zatvorenika i maloljetnika te rad u zatvorima/odgojnim zavodima; kod 30 korisnika(ce) koje smo motivirali za odgovorno sudjelovanje u pripremi za postpenalni prihvat osigurali smo veću učinkovitost tretmana i time kod njih doprinijeli smanjenom broju nedozvoljenih, rizičnih i drugih štetnih ponašanja (manji broj intervencija u smislu primjene sredstava prisile, manji broj stegovnih postupaka, samoozljeđivanja, odbijanja zatvorske hrane, kaznenih djela tijekom izdržavanja kazne zatvora i drugo). Nadalje, osiguran je jasniji uvid navedenih korisnika o situaciji u kojoj se nalaze, o potrebama, postignuta su jasnija i realnija očekivanja, definirani su koraci i ciljevi uz uspostavu kvalitetnog odnosa povjerenja zatvorenika/maloljetnika i stručnih osoba,
• Trening (samo)zapošljavanja; 11 korisnika Treninga za (samo)zapošljavanje je bolje upoznato sa strategijama aktivnog traženja posla i načinima predstavljanja poslodavcu, kako izvršiti valjanu procjenu i samoprocjenu za uspješno zapošljavanje, te kako napisati životopis i zamolbu i kako se prijaviti na natječaj,
• Rad s obitelji; kod 18 osoba, članova obitelji povećana je razina znanja koja je unaprijedila obiteljsku efikasnost, povećana je razina komunikacijskih vještina. Sudionici su bolje upoznati s načinima pravilnog iskorištavanja vlastitih potencijala, te ostvarivanja i održavanja svoje uloge u obitelji,
• Promidžba i senzibilizacija javnosti i obilježavanje važnih datuma; promocijom projekta i kvalitetnim informacijama šire je obuhvaćena opća populacija i senzibilizirana na sadržaje vezane za resocijalizaciju zatvorenika i maloljetnika ovisnika, te je bolje informirana i senzibilizirana javnost na temu: „Integrirani osuđenici
• socijalno pravednije društvo“, „Ranjive skupine i tržište rada – nove mogućnosti“, povećana je svijest o važnosti resocijalizacije i ostvarena bolja informiranost dionika o tome gdje potražiti i kako ostvariti stručnu pomoć,
• izvršen je utjecaj na predrasude javnosti u odnosu na ovu populaciju, poslodavci su više senzibilizirani i upoznati o važnosti njihovog doprinosa u borbi protiv kriminogenih ponašanja i ovisnosti ukoliko omoguće zapošljavanje bivšim zatvorenicima ovisnicima što dugoročno doprinosi uklanjanju predrasuda i mijenjanju stavova što, opet, omogućava daljnji razvoj zdravijeg okruženja.
• okupljeni su i informirani lokalni nositelji javnih politika, partneri i suradnici, te su animirani za nastavak suradnje.

Zaključak

Analiziranjem provedenih aktivnosti smo došli do određenih zaključaka. Možemo reći kako smo, u suštini, zadovoljni s ostvarenim rezultatima bez obzira na poteškoće na koje nailazimo u radu. Svakoj osobi s kojom smo stupili u kontakt, a trebala joj je neka od usluga, trudili smo se pružiti adekvatnu pomoć ili je uputiti drugim pružateljima usluga ako mi nismo imali konkretna rješenja ili odgovore na njene zahtjeve.

U našem radu smo se susretali i s poteškoćama i problemima. Mišljenja smo kako je veliki problem predugo zadržavanje ovisnika na supstitucijskoj terapiji. Uvjereni smo kako bi broj korisnika u terapijskim zajednicama bio još veći da je postojala adekvatna kontrola nad ordiniranjem supstitucijske terapije i troškovima njene primjene. U prilog tome govori činjenica da se veliki i sve veći iznos identificiranih javnih troškova koristi za zdravstvene programe, a samo mali i, nažalost, sve manji dio za socijalne programe. Ovisnici se ne drogiraju značajno manje nego prije, već je široko dostupna i raširenija nego prije supstitucijska terapija ( koje ima i na crnom tržištu) što oni zlouporabljuju.

Došlo je i do promijene profila ovisnika. Sve je veći broj osoba s psihijatrijskim komorbiditetom, a prosječna dob korisnika u našoj terapijskoj zajednici se smanjila, iako podaci izvješća u RH govore suprotno (prisutan je veći broj maloljetnih delikvenata). Prosječni heroinski ovisnik je ostario, a mlađi koriste neke druge opojne tvari, tako da je i sam terapijski program potrebno stalno preispitivati i prilagođavati novim generacijama. Djeca se odgajaju da idu lakšim putem, te je potrebno ulagati veći i dodatni napor radi promjene takvog načina odgoja. Nadalje, sljedeći problemi s kojima smo se susretali u radu su financijske prirode. Naime, većinu sredstava za rad udruge – terapijskih zajednica, osigurali smo iz sjedišta naše organizacije u Italiji. Nisu raspisivani javni natječaji za ugovaranje socijalnih usluga na trajnoj osnovi, ne provodi se revizija već zaključenih ugovora, niti se provjerava popunjenost kapaciteta, tako da oni koji su zaključili ugovore smanjuju mogućnost ugovaranja drugim pružateljima usluga. Primjerice, nestao je kapacitet za smještaj ovisnica a da o tome nadležni nisu bili službeno obaviješteni, dapače taj ugovor s Ministarstvom, koji se odnosi na nepostojeći kapacitet, je ostao na snazi a novi za tu namjenu nije zaključen. Nije utvrđena ni metodologija formiranja cijena socijalnih usluga i prisutna je potpuna nejednakost OCD-a kao pružatelja socijalnih usluga u odnosu na javni sektor. Udruge nisu bile uključene u planiranje mreže javnih usluga u županiji našeg sjedišta. Dakle, nije se osigurala stabilnost, kvaliteta i kontinuitet u pružanju socijalnih usluga, te je civilni sektor radi nesigurnosti pretrpio smanjivanje kadrovskih kapaciteta.

Na području resocijalizacije problemi na koje smo naišli, su još uvijek nedovoljna informiranost i suradnja nadležnih institucija, pa smo pokušali bolje informirati dionike i uspostaviti snažniju suradnju. Nadalje, s većim brojem korisnika iz zdravstvenog i pravosudnog sustava teško se uspostavlja kontinuitet u radu jer nisu dovoljno motivirani a time niti zainteresirani za promjene. Planiramo konkretnije motivirati te korisnike, češćim sastancima i prezentiranjem mogućnosti i dobrobiti koje pruža Vladin Projekt resocijalizacije.

Na području prevencije i izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja, u suradnji sa stručnim službama škola, koje su nam pomogle u analiziranju potreba učenika, došli smo do spoznaje da su kod učenika prisutne razne poteškoće koje su znak nezrelosti i rizičnog ponašanja, što nama stvara određene poteškoće u radu. Ovo smo uspjeli prevladati redovitim radom ali i uspostavom suradničkog i povjerljivog odnosa s korisnicima, što je odličan preduvjet za pozitivne promjene. Planiramo nastaviti s ovakvim radom kako bi rezultati bili što bolji. Još jedna od poteškoća bila je ta što naše aktivnosti nisu unesene u kurikulum škola, no tu smo prepreku uspjeli prevladati dobrom suradnjom sa školama čije su nam stručne službe, u suradnji sa razrednicima, osigurale da te aktivnosti provodimo na satovima razredne zajednice. Nadalje, nezainteresiranost roditelja nam je također otežavala rad, jer se nisu odazivali na zakazane radionice ili predavanja. Ovu poteškoću smo prevladali tako da smo aktivnosti s roditeljima provodili tijekom obveznih roditeljskih sastanaka. Planiramo na bolji i kvalitetniji način motivirati roditelje na uključivanje i što bolju suradnju jer samo zajedničkim radom možemo pomoći mladima da se razviju u zdrave osobe. Preprekom se ,također, može smatrati i zatvorenost sredine na koju smo naišli tijekom realizacije aktivnosti, osobito na samom početku. Naime, šira područja gradova Metkovića, Opuzena, Ploča i Vrgorca koja su obuhvaćena preventivnim projektima, karakterizira nepostojanje kulture traženja psihološke pomoći što nije slučaj u velikim gradovima. Samo ovakvi projekti i sustavna edukacija mogu mijenjati takvo stanje. Ovu poteškoću smo donekle uspjeli prevladati češćim prisustvom u tim sredinama, gostovanjima u radijskim emisijama na lokalnim radio postajama, organiziranjem prodajnih štandova, okruglih stolova i javnih tribina, te tiskanjem i dijeljenjem promotivnih letaka. Planiramo još konkretnije i redovitije promovirati naše aktivnosti.

Preprekom također smatramo opterećenost stručnih službi u školama i ravnatelja drugim obvezama, tako da su za organizaciju aktivnosti potrebni češći odlasci u škole, pozivi telefonima i slično.

Na području pripreme za postpenalni prihvat, uzimajući u obzir sve navedeno, smatramo da smo ciljeve projekta u potpunosti ostvarili i da su oni, usprkos očekivanim poteškoćama, sukladni prijedlogu projekta. Ukupni broj obuhvaćenih korisnika je veći od planiranog broja korisnika što je i pokazatelj kvalitete učinka projekta. Uložen je veliki trud i napor, kako u realizaciju projekta tako i na smanjenje tromosti i nepovezanosti sustava što je rezultiralo pozitivnim pomacima na području resocijalizacije zatvorenika i maloljetnika.

Kako promjene u okruženju, prvenstveno one usmjerene prema poslodavcima, traže vrijeme i predstavljaju proces, trebat ćemo još neko vrijeme da bi ovakav način zalaganja za društvene promjene u procesu resocijalizacije zatvorenika i maloljetnika postao općeprihvaćen i uobičajen a time i lakše izvediv za sve dionike

. Financijsku potporu našim programima i projektima dali su:

Putem potpore od strane HZZ-a u okviru programa javnih radova (100% financiranje u iznosu od 69.284,97 kn), na period od 6 mjeseci zaposlili smo troje asistenata u terapijskoj zajednici.

Dubrovačko – neretvanska županija odobrila nam je potporu u iznosu od 9.350,00 kn za projekt „Nauči živjeti“, u okviru Programa javnih potreba u zdravstvu i socijalnoj skrbi, za projekt u području prevencije ovisnosti.

Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske odobrio nam je dva projekta na području resocijalizacije liječenih ovisnika o drogama. Odobreni projekti su „Zajedno do cilja“ (140.000,00 kn) i „Granica koju je moguće prijeći“ (140.000,00 kn).

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nam je odobrilo projekt u području prevencije nasilja nad i među djecom i mladima „NASILJE = nemoć, a NE moć“ (95.000,00 kn), te za drugu godinu provedbe programa „Krojeno po mjeri“ (210.000,00 kn).

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva nam je odobrila projekt u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja „Iako sam mlad/a želim sklad“ i sufinancira ga iznosom od 91.656,00 kn. Tijekom 2017.

godine odobrena financijska sredstva iznosila su 755.290,00 kn.

Ostvareni prihodi i rashodi:

Ukupno ostvareni prihod organizacije u 2017. godini je 1.792.902,00 kn, od toga:

Ukupno ostvareni rashodi u 2017. godini su 1.936.630,00 kn, od toga: