Osnovni podaci, ciljevi osnivanja i djelatnosti udruge

Zajednica Pape Ivana XXIII,
Veliki Prolog 26, 21276, Vrgorac, Splitsko – dalmatinska županija,
OIB: 22123929827,
broj telefona: 021/ 606 506, broj faxa: 021/ 678 740,
e-mail: enrico.cavicchi1966@gmail.com ;
krunoslav_vidovic@msn.com ;
www.apg23.org.

Izvješće o radu udruge za 2016 godinu.pdf

Zajednica Pape Ivana XXIII je dio organizacije „Comunita Papa Giovanni XXIII“ sa sjedištem u Via Mameli 4, Rimini (It), koja je registrirana u Republici Italiji 05. srpnja 1972. godine. U cjelini, udruga djeluje na širokom prostoru marginalizacije i siromaštva u 40 zemalja svijeta na svim kontinentima. Zajednica Pape Ivana XXIII, prisutna je u Republici Hrvatskoj od 1996. godine (prva registracija 1998. godine) i od tada pruža pomoć ovisnicima, osobama s tjelesnim invaliditetom i psihičkim problemima, starim i nemoćnim, siromašnim osobama, djeci i obiteljima u poteškoćama. Godine 2002. udruga je (s ovim nazivom) upisana u Registar stranih udruga u RH, a 25. svibnja 2004. godine je priznata od Papinske laičke kongregacije kao privatna međunarodna udruga vjernika papinskog prava.

Naš svjetonazor uključuje stav da je znanstvena utemeljenost našeg programa od presudnog značaja, stoga inzistiramo na znanju i stručnosti u radu s korisnicima. Također se zalažemo za poštivanje ljudskih prava i toleranciju različitosti i primjenjujemo ih dosljedno u svom radu.

Udruga, prema vlastitoj karizmi radi na otklanjanju uzroka marginalizacije ljudi nastojeći pri tome djelovati sukladno društvenoj doktrini Crkve za pravedniji svijet ostvarujući sljedeće ciljeve:

• stvaranje boljeg i pravednijeg svijeta/društva, skrb o socijalno osjetljivim skupinama kao što su siromašni, osobe na marginama društva, oni kojima je potrebna pomoć i njega, bez obzira na starost, spol, rasu, vjeroispovijest,
• pružanje usluga boravka i smještaja, pomoći i njege, rehabilitacije i socijalne reintegracije ugroženim skupinama ljudi; ovisnicima, invalidima, beskućnicima. Ciljane skupine su djeca, mladi, odrasli, obitelji,
• promicanje i provedba kulturnih aktivnosti, konferencija, edukacija za osobe koje rade u ciljanom sektoru i koje se zalažu za pomaganje osobama u nepovoljnom položaju te općenito promicanje kulture međusobne solidarnosti i pomoći u svim segmentima društva.

Ostvarivanje ciljeva udruge se obavlja putem sljedećih djelatnosti:

• prevencije poremećaja u ponašanju, univerzalne, selektivne i indicirane prevencije svih vrsta ovisnosti (droge, Internet, video igrice, kocka, lijekovi i dr.), prevencije nasilja i nasilničkog ponašanja, te izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja u populaciji djece i mladih, edukacija i tečajeva koji promiču vrijednosti, solidarnost, povezivanje i bratstvo kako bi se izbjeglo odbacivanje iz društva, devijantna ponašanja i diskriminacija,
• psihosocijalne rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika, osoba s mentalnim poteškoćama ili s psihijatrijskim komorbiditetom, bivših zatvorenika, beskućnika, te osoba prisiljenih na prostituciju, putem pružanja usluga savjetodavnog rada, boravka ili smještaja i organiziranog stanovanja,
• skrbi o starim i nemoćnim osobama putem pružanja usluga pomoći u kući, boravka ili smještaja.

Prostori u kojima udruga djeluje

U Republici Hrvatskoj smo otvorili i vodimo 4 savjetovališta i 4 terapijske zajednice. Svi prostori u kojima djeluje udruga su nam ustupljeni na korištenje bez naknade i to:

• savjetovalište u Splitu (30 m²), od Splitsko – makarske nadbiskupije,
• savjetovalište u Zadru (18 m²), od Zadarske nadbiskupije,
• savjetovalište u Metkoviću, prostor Grada Metkovića (18 m²),
• savjetovalište u Pločama, prostor Doma zdravlja Ploče (18m²).

Nadalje, 4 kuće su nam ustupljene na korištenje (na 25 godina) od Splitsko-makarske nadbiskupije; tri u Splitsko-dalmatinskoj i jedna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji:

• prihvatilište u Zasioku površine 440 m²,
• terapijske zajednice:
  • u Borovcima - 620 m²,
  • Gornjem Orahu - 404 m² i
  • Velikom Prologu - 420 m².

Prethodno je navedena površina stambenih objekata, a svaka od kuća ima i okolne prostore koji su također dodijeljeni udruzi na besplatno korištenje; radionice, nogometna igrališta i drugo. Kapacitet kuća za smještaj korisnika je: prihvatilište u Zasioku - 18 mjesta, terapijske zajednice: u Borovcima - 22 , Gornjem Orahu – 16 i Velikom Prologu - 21 mjesto.

== Stručni tim ==

Stručni tim udruge u 2016. godini sačinjavali su: tri prvostupnika socijalnog rada, jedna magistrica socijalne pedagogije, jedan psiholog (svi u radnom odnosu), te 11 asistenata u terapijskoj zajednici od kojih je 6 bilo, a 4 je još uvijek u radnom odnosu, dok su ostali volonteri. Od ukupno 16 članova stručnog tima 11 su ujedno i članovi udruge dok su petero djelatnici (zaposlenici) ili volonteri bez članstva u udruzi.

Osposobljenost stručnog tima

Naši stručni radnici su sudjelovali u raznim edukacijama kao što su:

• edukacija „Standardi kvalitete socijalnih usluga“ koju je organiziralo Ministarstvo socijalne politike i mladih,
• edukacija za djelatnike terapijskih zajednica u organizaciji Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, a koji je proveo Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zagrebu. Petero naših djelatnika je uspješno završilo višemjesečne edukacije i dobilo licence za rad, dok ih još šestero istovjetnu edukaciju pohađa tijekom 2016./2017. godine. Edukaciju asistenata u terapijskim zajednicama, namijenjenu djelatnicima sa srednjom stručnom spremom, uspješno je završilo dvoje djelatnika a Edukaciju za provedbu psihosocijalnog tretmana u terapijskim zajednicama, namijenjenu djelatnicima s visokom stručnom spremom, troje naših djelatnika,
• psiholog je završio uvodnu šestomjesečnu edukaciju iz područja kognitivno bihevioralne terapije i dvogodišnju edukaciju za kognitivno bihevioralnog psihoterapeuta,
• socijalna pedagoginja je pohađala edukaciju iz realitetne terapije,
• „3O“ – Tri O, Obrazovanje o ovisnosti, u organizaciji Lige za prevenciju ovisnosti iz Splita, a koji je sufinanciralo MSPM i MZOS (tri naša stručna radnika su dobila diplome tj. licence za provođenje tog programa),
• sudjelovali smo i na radionicama o minimalnim standardima kvalitete u području programa smanjenja potražnje droga, o strateškom planiranju, povećanju kapaciteta udruga za pristup informacijama, evaluaciji programa tretmana ovisnosti o drogama.

Usluge koje se pružaju i projekti koji se provode

Mi smo jedina organizacija civilnog društva koja se na sustavan način bavi prevencijom ovisnosti, kao i tretmanom i resocijalizacijom ovisnika na području DNŽ i u ovom dijelu SDŽ.

Tijekom 2016. godine aktivnosti udruge su se odvijale na način da smo pružali različite vrste usluga, te pisali i provodili projekte i program.

Usluge:

1. savjetovanje i pomaganje,
2. smještaj,
3. psihosocijalna podrška,
4. pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),
5. pomoć u kući.

Projekti i program se odnose na područja:

1. prevencije ovisnosti (projekt),
2. psihosocijalne rehabilitacije ovisnika u terapijskim zajednicama (projekt i program),
3. resocijalizacije ovisnika (projekt),
4. izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja (projekt),
5. pripreme za postpenalni prihvat i postpenalni prihvat sa i bez smještaja (projekt).

U savjetovalištima se pružaju usluge savjetodavnog rada, informiranja, psihosocijalne podrške i edukacija osobama koje zatraže ovakav oblik pomoći.

Ovisno o potrebama korisnici se smještaju u terapijsku zajednicu ili im se pruža drugačiji tip potpore. U našem prihvatilištu i terapijskim zajednicama pružamo usluge psihosocijalne rehabilitacije sa smještajem osobama koje imaju potrebu za ovim oblikom pomoći. Uslugu pomoći u kući starim i nemoćnim osobama pružamo u mjestima našeg okruženja.

Partnerstva i suradnja

Kako bi se projektne aktivnosti provodile što kvalitetnije ostvarili smo višestruka partnerstva i oblike suradnje.

Niz godina imamo zaključen Sporazum o suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, Službom za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti Splitsko - dalmatinske županije, kojim je regulirano da psihijatar (vanjski suradnik) besplatno provodi dijagnosticiranje i propisuje farmakoterapiju za korisnike s psihijatrijskim komorbiditetom.

Ova suradnja se u 2016. godini proširila na partnerstvo u 4 projekta.

Partnerstva u realizaciji projekata u 2016. godini smo ostvarili sa:

• Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije; oni su nama partneri u više projekata, a mi smo njima bili partneri u jednom njihovom projektu,
• centrima za socijalnu skrb u Splitu, Metkoviću, Pločama i Vrgorcu,
• srednjim školama u Metkoviću, Opuzenu i Vrgorcu,
• Ligom za prevenciju ovisnosti.

Surađivali smo i surađujemo i s drugim institucijama - centrima za socijalnu skrb (iz drugih gradova), pravosuđem, policijom, zavodima za javno zdravstvo (iz drugih županija), općinskim i gradskim poglavarstvima i drugima.

Upravljanje i praćenje realizacije aktivnosti

Svaki mjesec se održava sastanak stručnog tima na kojem se analizira kvaliteta ispunjavanja zadanih aktivnosti, način raspolaganja s odobrenim sredstvima i poštivanje rokova, te se otklanjaju problemi i poteškoće na koje se nailazi tijekom rada.

Psihosocijalna rehabilitacija (tretman) sa smještajem u terapijsku zajednicu osoba koje imaju potrebu za ovim oblikom pomoći i ostvareni rezultati

Cilj tretmana, kao i našeg cjelokupnog rada, je smanjiti broj ovisnika i postotak relapsa, te pružiti adekvatniju i kvalitetniju uslugu psihosocijalnog tretmana u terapijskoj zajednici i savjetodavnog rada ovisnicima i drugim osobama s rizikom od nastanka bolesti ovisnosti na znanstveno utemeljenim i stručnim osnovama. Također, cilj je postići ozbiljan iskorak u pravcu multidisciplinarnog timskog rada u odnosu na korisnike s psihijatrijskim komorbiditetom. Nadalje, cilj je i ugovaranje usluge psihosocijalnog tretmana s nadležnim Ministarstvom. Psihosocijalni tretman u terapijskoj zajednici sastoji se od detektiranja budućih korisnika, motivacijskog procesa, savjetodavnog rada, faze prihvata, rezidencijalnog tretmana, te resocijalizacije i reintegracije korisnika.

Savjetodavni rad, je dio tretmana ali i sustavna pomoć korisnicima u okviru koje se primjenjuju različite metode i tehnike savjetovanja sukladno prirodi i intenzitetu problema sa svrhom definiranja problema i poteškoća korisnika te analize mogućih načina rješavanja problema, motiviranja korisnika za ulazak u terapijsku zajednicu ili osposobljavanja pojedinca da se samostalno suočava sa životnim problemima i razvije odgovoran odnos prema samome sebi, obitelji i društvu. Savjetodavni rad s ovisnicima i članovima njihovih obitelji naši stručni radnici provode u 4 savjetovališta. Tijekom 2016. godine usluge savjetodavnog rada koji se odnosi na ovisnost su pružene za 134 direktna korisnika, te 115 članova njihovih obitelji (roditelji, supružnici, bliža rodbina). Nakon pripreme za prijam u terapijsku zajednicu, korisnik se upućuje u odgovarajući terapijski program.

Program 2+1 godina sastoji se od tri faze: 1. faza „PRIHVAT“, 2. faza „TERAPIJSKA ZAJEDNICA“ i 3. faza „RESOCIJALIZACIJA“. Osim navedenog, radi obogaćivanja ponude i dodatne prilagodbe suvremenim potrebama korisnika putem osmišljavanja novih oblika pomoći kreirali smo novi tzv. „Kratki program“ koji je namijenjen eksperimentatorima, ovisnicima o alkoholu, stimulansima i kocki, te liječenim ovisnicima iz drugih sustava. Korisnicima se omogućava završetak školovanja uz kontinuirano praćenje, psihosocijalnu podršku radi poboljšanja njihovog položaja na tržištu rada. Sama dinamika pojedinih aktivnosti kreirana je sukladno potrebama svakog korisnika pojedinačno, a traje 6 - 12 mjeseci.

Tijekom 2016. godine uslugu psihosocijalne rehabilitacije sa smještajem u terapijsku zajednicu koristilo je ukupno 68 korisnika, 49 muških (odnosno 72% od ukupnog broja korisnika) i 19 ženskih (odnosno 28%). Od toga u modulu 2+1 godina 59 korisnika (odnosno 87%), a u kratkom programu 9 (odnosno 13%). Smještaj su koristile 54 osobe ovisne o alkoholu, drogama ili kocki (od toga ih je 16 s psihijatrijskim komorbiditetom, odnosno 29,63% od ukupnog broja ovisnika). Nadalje, uslugu psihosocijalne rehabilitacije sa smještajem smo pružili za 14 osoba (odnosno 20,6%) koje nisu ovisnici nego su iz drugih razloga zatražile našu pomoć (beskućnici, osobe sa psihičkim smetnjama, osobe o kojima njihove obitelji ne mogu skrbiti iz bilo kojeg razloga), od kojih su 2 završile program i uspješno se reintegrirale u svoju sredinu, 4 su napustile program, a 8 ih je nastavilo koristiti ovu uslugu i u 2017. godini.

Program su napustila ukupno 23 korisnika (odnosno 33%). Uspješno je završilo program 8 korisnika (odnosno 12%). Jedan korisnik je otišao na izdržavanje zatvorske kazne. Dvoje korisnika su ostali volontirati u udruzi kao asistenti u terapijskoj zajednici. Na dan 31. 12. 2016. godine u zajednici je bilo 36 korisnika (odnosno 53% od ukupnog broja korisnika u 2016. godini).

Nadalje, uspostavljena je apstinencija, povećana suradljivost, te u korisnika u kojih je ordinirana, pojačana učinkovitost farmakoterapije. Dobrim dijelom je povećana retencija u tretmanu promijenjen je stil ovisničkog ponašanja i poboljšana je kvaliteta života korisnika. Prosječna retencija korisnika u programu tijekom godine je 9,8 mjeseci. Korisnici koji su napustili program zadržali su se u prosjeku 4,8 mjeseci.

Od 14 korisnika, kojima je uz ovisnost dijagnosticiran psihijatrijski komorbiditet, za 4 ovisnika (odnosno 28,6%), psihijatar je zaključio da je došlo do oporavka, te im je u potpunosti ukinuo lijekove, a za 6 ovisnika (odnosno 42,9%) je smanjena doza odgovarajućih lijekova za određene dijagnoze. Ovi podaci pokazuju da je ovaj terapijski program vrlo učinkovit za ovisnike s komorbiditetom.

Tijekom 2016. godine korisnicima je izrečeno 648 mjera, 298 kazni i 350 nagrada (u omjeru 45,98% : 54,02%). Vidljivo je kako su kazne prisutnije od 6 do 14 mjeseca programa, a sve rjeđe kako se korisnik približava kraju programa, što upućuje na to da se s duljim trajanjem programa postiže sve veća motiviranost i suradljivost.

S korisnicima je održan veliki broj individualnih razgovora i grupnih sastanaka, te su održavane edukativne interaktivne radionice koje imaju za cilj shvaćanje uzroka i posljedica ovisnosti i rizičnih ponašanja odnosno, ali i što je još značajnije: osnaživanje, povećavanje osobnih kapaciteta korisnika za nošenje sa životnim teškoćama.

Teme radionica su bile:

1. Što je ovisnost, oblici ovisničkog ponašanja i stila života te njegovih posljedica.
2. Ovisničko ponašanje - kao izabrano ponašanje koje ima svoj cilj i svoje uzroke.
3. Životni kontekst u kojem se odvija ovisničko ponašanje i razvija bolest.
4. Stavovi i uvjerenja koja podržavaju ovisnički stil života.
5. Prevencija relapsa.
6. Poricanje, umanjivanje, opravdavanje i optuživanje članova obitelji za vlastito ponašanje.
7. Uloga socijalizacije, samopoštovanja i samopouzdanja.
8. Uloga srdžbe u ovisničkom ponašanju i učenje samokontrole.
9. Terapijske priče.
10. Uvažavanje drukčijih mišljenja.
11. Kako se predstaviti poslodavcu.
12. Kako napisati životopis.

Putem ovih radionica su povećana znanja o bolesti ovisnosti ali i o načinima ponovne uspostave kontrole nad svojim životima. Korisnici su upoznati s ponašanjima koja trebaju izbjegavati te s aktivnostima koje trebaju uvrstiti u svoje slobodno vrijeme kako bi izbjegli povratak u ovisnost. Također, ojačali su svoje socijalne i komunikacijske vještine, te naučili ispravan način predstavljanja poslodavcu i kvalitetnije uključivanje na tržište rada

U više od 75% obitelji postignute su pozitivne promjene, dok ostale obitelji nisu htjele sudjelovati u programu ili su i same zahvaćene problematikom alkoholizma, drugih ovisnosti i slično. Dio obitelji nije sudjelovao na roditeljskim sastancima stoga što su razočarani dosadašnjim postupcima korisnika.

Resocijalizacija

Opći cilj resocijalizacije je konstruktivno uključivanje rehabilitiranih ovisnika u život društvene zajednice te njihovo osposobljavanje i priprema za samostalan, zdrav i funkcionalan život. Aktivnosti ,koje se pri tome provode, uključuju informiranje, psihosocijalnu podršku (osnaživanje pojedinca za preuzimanje odgovornosti za vlastiti život), završetak školovanja, prekvalifikaciju, usavršavanje i zapošljavanje. Korisnici programa resocijalizacije su rehabilitirani ovisnici u tretmanu terapijske zajednice i oni koji dolaze iz drugih sustava, a uspješno održavaju apstinenciju i/ili se pridržavaju propisanog načina liječenja.

Rezultati koji su postignuti u 2016. godini:

• održano je 17 sastanaka putem kojih je informirano 17 dionika o mogućnostima iz Projekta resocijalizacije Vlade RH,
• informirana su 162 korisnika iz tri sustava o mogućnostima i mjerama iz Projekta resocijalizacije Vlade Republike hrvatske,
• održana su 4 okrugla stola i 10 pojedinačnih sastanaka s djelatnicima relevantnih tijela koja su zainteresirana za resocijalizaciju ovisnika - umreženi dionici,
• u programe školovanja uključeno je 17 korisnika (8 iz naše terapijske zajednice, 9 vanjskih) od kojih 6 nastavlja školovanje i u 2016./2017. godini,
• identificirano je 11 novih korisnika , kandidata za korištenje nekih od mjera iz Projekta resocijalizacije te su za iste inicirani postupci profesionalnog usmjeravanja i procjene radne sposobnosti i uspostavljeni kontakti s obrazovnim stanovama,
• dostavljeni su obrasci za praćenje u Zbirku osobnih podataka Uredu za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH za 17 korisnika,
• nastavljen je rad s 10 korisnika iz 2015. godine,
• s 54 korisnika naše terapijske zajednice održano je 12 edukativnih interaktivnih radionica na temu komunikacijskih i socijalnih vještina i prevencije,
• održane su i dvije radionice na teme „Kako se predstaviti poslodavcu“ i „Kako napisati životopis“ s 27 korisnika,
• pružena je psihosocijalna podrška za 26 korisnika (16 novih i 10 starih),
• u suradnji s nadležnim tijelima, u Kratki program rezidencijalne resocijalizacije s tretmanom uključeno je 9 korisnika (mladi s poremećajima u ponašanju, eksperimentatori, povremeni konzumenti te osobe u okviru postpenalnog prihvata),
• pružena je pomoć pri zapošljavanju 19 korisnika od toga je 4 zaposleno u udruzi, a 5 kod drugih poslodavaca u mjestu njihovog prebivališta, dok ostali i nadalje aktivno traže posao,
• savjetovano je 27 korisnika, resocijalizanata radi ostvarivanja različitih socijalnih i drugih prava,
• savjetovano je 30 osoba, članova obitelji ovih korisnika,
• obilježen je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i Mjesec borbe protiv ovisnosti; organizirani štandovi, održana javna tribina, objavljeni rezultati na internet stranicama udruge,
• putem javne tribine i konferencije, bolje je informirana i senzibilizirana javnost o problematici ovisnosti kao i o mogućnostima iz Projekta resocijalizacije,
• postignuta je veća vidljivost i promovirane su naše djelatnosti putem gostovanja u radio emisijama u Dubrovniku, Metkoviću, Pločama, Splitu, Vrgorcu i Zadru,
• izrađeno je i podijeljeno 2000 letaka.

Promjene koje smo provedbom projekta postigli:

1. Ostvaren je širi obuhvat rehabilitiranih ovisnika iz različitih korisničkih skupina i stvoreni su uvjeti za završetak njihovog srednjoškolskog obrazovanja putem različitih programa osposobljavanja odnosno školovanja uz kvalitetnu pripremu korisnika za tržište rada i zapošljavanje.
2. Ostvarena je promjena stila života kod korisnika i poboljšana je kvaliteta života obitelji korisnika.
3. Ostvarena je bolja informiranost korisnika i provoditelja Projekta, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini, te je uspostavljena aktivnija suradnja područnih službi Zavoda za zapošljavanje, službi za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, centara za socijalnu skrb, zatvorskih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nevladinih organizacija koje pružaju pomoć́ ovisnicima u resocijalizaciji na ciljanom području.
4. Unaprjeđena je provedba Projekta resocijalizacije na lokalnoj razini putem međusobne komunikacije i suradnje stručnjaka različitih ustanova. Održani su postojeći i formirani novi lokalni timovi na području 7 županija.
5. Implementirani su posebni programi za socijalnu integraciju maloljetnika i zatvorenika koji sadržavaju prilagođene programe psiho-socijalne podrške i rada s obitelji te prijelazne oblike resocijalizacije poput postpenalnog prihvata i kratkog programa resocijalizacije sa smještajem u terapijsku zajednicu.
6. Donositelji/provoditelji javnih politika, građanke i građani - šira javnost, bolje su informirani o potrebama i mogućnostima iz Projekta resocijalizacije te su više senzibilizirani na problematiku rehabilitiranih ovisnika.

Ocjene zadovoljstva svih dionika (korisnika, partnera i suradnika), postignuti rezultati, suradnja i ostvarene promjene potvrdile su kvalitetu i učinkovitost projekta.

Rezultati ostvareni provođenjem projekta iz područja prevencije ovisnosti i izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja

U rujnu 2013. godine dobili smo dopusnicu od strane MZOS i AZOO za provođenje preventivnih programa u školama i od tada ih provodimo u našem okružju. Preventivni programi se provode u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije, te u suradnji sa Gradom Metkovićem, centrima za socijalnu skrb u Metkoviću i Pločama, Srednjom školom Metković, Srednjom poljoprivrednom i tehničkom školom Opuzen, Srednjom školom fra Andrije Kačića Miošića Ploče i Srednjom školom Tina Ujevića Vrgorac. Obuhvaćaju srednjoškolsku populaciju mladih ali i njihove roditelje putem brojnih tematskih sadržaja u rasponu od informativnih i edukativnih interaktivnih radionica, preko kampova, kviza znanja do savjetodavnog rada. Opći cilj projekta je prevencija ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, kocki i drugim sredstvima ovisnosti, te poticanje zaštitnih stilova života i ispravnih ponašanja mladih, putem usluga grupnog i individualnog rada s mladima, te rada s njihovim roditeljima. Posebni ciljevi projekta su: povećanje razine znanja o sredstvima ovisnosti i posljedicama njihove zlouporabe, poboljšanje komunikacijskih i socijalnih vještina u mladih i njihovih roditelja, postizanje višeg stupnja razumijevanja i izražavanja emocija, poboljšanje sposobnosti konstruktivnog organiziranja slobodnog vremena, povećanje sposobnosti formiranja vlastitih stavova i odabira životnih prioriteta, odnosno otkrivanje vlastitih unutarnjih kapaciteta i osnaživanje korisnika, čime se jačanjem zaštitnih čimbenika utječe na smanjenje utjecaja rizičnih čimbenika. Dugoročni cilj prevencije ovisnosti je vršiti utjecaj na smanjivanje rizičnih faktora koji bi mogli dovesti do poremećaja u ponašanju, kao i do ovisničkih ponašanja korisnika.

Tijekom školske 2015./2016. do rujna 2016. godine

Uspješnost provedbe aktivnosti smo pratili putem sastanaka stručnog tima i tijekom sastanaka s našim partnerima i suradnicima. Na tim sastancima smo utvrdili kako smo postigli sljedeće:

• provedene su 93 edukativne interaktivne radionice, i to 45 u Srednjoj školi u Metkoviću, 27 u Srednjoj poljoprivrednoj i tehničkoj školi Opuzen, te 21 u Srednjoj školi Tina Ujevića u Vrgorcu i obuhvaćeno je ukupno 227 učenika. U Srednjoj školi Metković je obuhvaćeno 5 razreda, a u srednjim školama u Opuzenu i Vrgorcu po 3 razreda,
• održano je ukupno 7 edukativnih kampova : dva ciklusa po tri kampa ; kojima je obuhvaćen 31 učenik i ,kao dodatna vrijednost, jedan kamp; u kojem je sudjelovao 21 učenik, te su ukupno obuhvaćena 52 učenika,
• odabrano 8 učenika s poteškoćama u učenju radi dodatnog rada s njima putem uključivanja u skupinu potpore,
• motivirana 2 učenika volontera (mentora) za sudjelovanje u skupini Mladi za mlade,
• formirana skupina vršnjačke pomoći Mladi za mlade, održan uvodni sastanak i provedena edukacija putem 8 sastanaka,
• održan kviz znanja za 9 odjeljenja drugih razreda Srednje škole Metković, kojim je obuhvaćen 141 učenik,
• održano 6 edukativnih radionica za roditelje kojima je obuhvaćeno 30 roditelja,
• savjetodavnim radom obuhvaćeno 79 korisnika,
• održana Javna tribina kojoj su nazočile 33 osobe,
• održano 6 gostovanja u emisijama Radija Delte, Narone, Biokovo i Ploče,
• obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja, Međunarodni dan mladih, Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i Mjesec borbe protiv ovisnosti,
• organizirani štandovi,
• tiskano i podijeljeno 1500 letaka,
• održano 11 sastanaka stručnog tima s ciljem praćenja tijeka projektnih aktivnosti,
• održano 6 sastanaka stručnog tima s partnerima s ciljem razmjene informacija, razrade metoda i praćenja tijeka projekta,
• planirane aktivnosti su realizirane na kvalitetan način.

Učinak

• Ukupan postotak poboljšanja informiranosti i kompetencija u odnosu na početno stanje za učenike Srednje škole Metković iznosi 18,9%. Prosjek srednjih ocjena kojima se pokazuje zadovoljstvo pojedinom radionicom je 4,41.
• Ukupan postotak poboljšanja informiranosti i kompetencija u odnosu na početno stanje za učenike Srednje škole Tina Ujevića u Vrgorcu iznosi 8,5%. Prosjek srednjih kojima se pokazuje zadovoljstvo pojedinom radionicom je 4,62.
• Ukupan postotak poboljšanja informiranosti i kompetencija u odnosu na početno stanje za učenike Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen iznosi 26,6%. Prosjek srednjih ocjena kojima se pokazuje zadovoljstvo pojedinom radionicom je 4,48.
• Edukativnim kampovima obuhvatili smo skupinu učenika iz Srednje škole Metković i skupinu učenika iz Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen te održali 6 edukativnih kampova. Ukupan postotak poboljšanja informiranosti i kompetencija u odnosu na početno stanje za obje skupine učenika iznosi 8,6%. Prosjek srednjih ocjena kojima se utvrđuje zadovoljstvo korisnika pruženim, za sve kampove iznosi 4,9.
• Skupinom Mladi za mlade smo dali potporu očuvanju mentalnog zdravlja i kvalitetnom razvoju mladih osoba, a time i doprinos povećanju kvalitete života mladih. U 141 učenika, obuhvaćenih kvizom, ostvarena je bolja informiranost i educiranost na temu ovisnosti.
• Kod roditelja su poboljšane roditeljske kompetencije, u smislu lakšeg uspostavljanja i uspješnijeg održavanja komunikacije, prepoznavanja i uvažavanja emocija u djece adolescentske dobi, kao i sposobnosti prepoznavanja ranih znakova koji ukazuju na moguće probleme. Prosječna ocjena zadovoljstva pojedinom radionicom iznosi 4.46.
• Kod korisnika savjetodavnog rada došlo je do povećanja psihološke dobrobiti, povećanja efikasnosti strategija suočavanja sa životnim poteškoćama i smanjenja broja rizičnih i neadaptivnih ponašanja.
• Bolje je informirana i senzibilizirana javnost i lokalni donositelji odluka o problematici ovisnosti kao i mogućnostima koje postoje; prisutniji smo u medijima. Obilježen je Svjetski dan mentalnog zdravlja i Međunarodni dan mladih. Obilježen je Mjesec borbe protiv ovisnosti povodom kojega je održana javna tribina u Metkoviću na temu „Živjeti zdravo - izazovi suvremenog roditeljstva“. Obilježen je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga organiziranjem izložbeno
• prodajnih štandova, te tiskanjem i dijeljenjem letaka.
• Okupljeni su i informirani lokalni nositelji javnih politika, partneri i suradnici, te animirani za nastavak suradnje.
• Informirani su i uključeni dionici.

Procesnu evaluaciju smo provodili na način da se svaki mjesec tijekom realizacije projekta održavao sastanak na kojem su sudjelovali voditelj projekta i stručni tim. Analizirala se kvaliteta ispunjavanja zadanih aktivnosti, način raspolaganja s odobrenim sredstvima i poštivanje rokova. Dakle, riječ je o internom vrednovanju. U svrhu organizacije i evaluacije edukativnih interaktivnih radionica te kampova za mlade, po potrebi smo održavali sastanke s našim suradnicima.

Nakon svake održane edukativne interaktivne radionice za mlade i roditelje te edukativnih kampova, naš stručni tim proveo je anketno ispitivanje korisnika kako bismo dobili povratnu informaciju o zadovoljstvu istih, ali i prijedloge za unaprjeđenje idućih radionica. Evaluacijski upitnik se sastojao iz dva pitanja: Molimo da na skali od 1 do 5 izraziš svoje zadovoljstvo današnjom edukativnom radionicom, pri čemu je 1 - potpuno sam nezadovoljan/na, 5 - potpuno sam zadovoljan/na i drugo pitanje koje je bilo slobodnoga tipa: Ako želiš, ovdje možeš upisati svoje sugestije, kritike i/li prijedloge za narednu edukativnu radionicu. Radi evaluiranja učinka provodili smo anketna ispitivanja prije početka i nakon provedbe ciklusa edukativnih interaktivnih radionica i edukativnih kampova za mlade s ciljem utvrđivanja je li i u kojoj mjeri došlo do eventualnih promjena kod korisnika koji su sudjelovali u aktivnostima. Konstruirali smo anketni upitnik koji se sastojao od 20 pitanja iz pet različitih područja: informiranosti, emocija, samopoštovanja i asertivnosti, komunikacijskih vještina te ponašanja.

Za potrebe anketiranja učenika koji su sudionici edukativnih kampova konstruirali smo anketni upitnik koji sličan gore spomenutom, ali su se pitanja odnosila na tri različita područja: informiranosti, promjene glede sposobnosti donošenja i izražavanja vlastitih i ispravnih životnih odluka, stavova i ponašanja i stupanj sposobnosti odolijevanja pritisku vršnjaka. Da bismo mogli mjeriti je li i u kojoj mjeri došlo do konkretnih promjena glede informiranosti, stavova i ponašanja provedbom edukativnih interaktivnih radionica, anketirano je i 126 učenika iz kontrolne skupine.

Rezultati su pokazali da u završnom anketiranju nema značajnih promjena kod kontrolne skupine u odnosu na početno anketiranje. Dok su se kod učenika koji su bili aktivni dionici edukativnih interaktivnih radionica pokazala značajna poboljšanja na kraju, u odnosu na početno stanje. Anketna ispitivanja je provodio naš stručni tim, provoditelji aktivnosti.

Projekt se nastavlja provoditi i u školskoj godini 2016./2017. Navodimo što smo postigli od početka nove školske do kraja 2016. godine.

Edukativne radionice - u Srednjoj škola fra Andrije Kačića Miošića u Pločama smo proveli 2 ciklusa od po 6 radionica u dva razreda. Održali smo ukupno 12 radionica kojima smo obuhvatili 45 učenika. Ukupan postotak poboljšanja informiranosti i kompetencija u odnosu na početno stanje iznosi 11%. Prosjek srednjih ocjena (analizom evaluacijskih upitnika) kojima se utvrđuje zadovoljstvo pojedinom radionicom iznosi 4.6.

Kampovi za mlade – održali smo ciklus od tri kampa s učenicima Srednje škole Tina Ujevića u Vrgorcu putem kojeg smo obuhvatili 23 mlade osobe. Ukupan postotak poboljšanja informiranosti i kompetencija u odnosu na početno stanje, za dio koji se odnosi na stupanj informiranosti o ovisnostima o drogama, alkoholu, kocki, internetu i drugim sredstvima iznosi 12.2%, za dio koji se odnosi na promjene glede sposobnosti donošenja i izražavanja vlastitih i ispravnih životnih odluka, stavova i ponašanja 13%, te za razinu odolijevanja pritisku vršnjaka iznosi 2.6%.

Savjetodavni rad – do kraja godine, ove usluge su koristile 23 osobe (19 mladih i 4 roditelja ). U 19 mladih su povećane psihološke dobrobiti, naučene su efikasne strategije suočavanja s kriznim situacijama, te je smanjen broj rizičnih i neadaptivnih ponašanja. U 4 roditelja je smanjena razina stresa, smanjena je i anksioznost koja umanjuje radost roditeljstva, naučene su efikasnije metode prepoznavanja promjena ponašanja, poboljšana je i komunikacija na relaciji roditelj - dijete te među partnerima, ukoliko je to bio razlog dolaska, usvojeni su praktični savjeti koji funkcioniraju i mogu se odmah početi primjenjivati.

Promovirali smo naše aktivnosti s ciljem većeg obuhvata opće populacije sadržajima vezanim uz prevenciju ovisnosti. Senzibiliziranje javnosti vršili smo:

• obilježavanjem Mjeseca borbe protiv ovisnosti u suradnji sa školama, Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko – neretvanske županije i Centrom za socijalnu skrb Metković, povodom kojega smo organizirali izložbeno - prodajne štandove u Metkoviću i Borovcima (organizirana tri štanda) i organizirali javnu tribinu u Metkoviću u Gradskoj knjižnici u trajanju od 2 sata, na temu „Roditelji i djeca u suvremenom društvu“. Tribina je održana 16. prosinca 2016. godine, a obuhvaćene su 43 osobe,
• gostovanjem u emisijama Radija Delte, Narone i Ploča u rujnu, listopadu te tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti. Gostovali smo u 5 radio emisija.,
• umrežavanjem dionika na području prevencije ovisnosti. Suradnja s dionicima i nositeljima javnih politika, ojačala je lokalnu umreženost na način da smo našim aktivnostima povezali srednje škole u Metkoviću i Opuzenu, CZSS Metković i Ploče, ZZJZ DNŽ, te Grad Metković.

Promocijom projekta je šire obuhvaćena opća populacija mladih, bolje informirana i senzibilizirana javnost i lokalni donositelji odluka o zdravim stilovima života, potrebama mladih kao i mogućnostima koje postoje za poboljšanje razine kvalitete njihovog života. Svaki mjesec održavao se sastanak na kojem se analizirala kvaliteta ispunjavanja zadanih aktivnosti, način raspolaganja s odobrenim sredstvima i poštivanje rokova te je održano 12 sastanaka.

Pružanje usluge pomoći u kući za stare i nemoćne osobe:

Opći cilj ove usluge je starim i nemoćnim osobama osigurati kvalitetniji život putem pružanja potpore očuvanju mentalnog i fizičkog zdravlja, te integraciji u društvo. Tijekom 2015. godine smo ishodili Rješenje za pružanje socijalne usluge pomoći u kući. Ovu uslugu pružamo starim i nemoćnim osobama u okolnim selima Grada Vrgorca i u Općini Kula Norinska (u selima : Orah, Zavojane, Stilja, Prapatnice, Mijaca, Poljica, Borovci, Nova Sela…). Uslugom je direktno obuhvaćeno 39 osoba. Indirektno su obuhvaćeni članovi obitelji starih i nemoćnih osoba, najvećim dijelom braća i sestre, koji nisu u mogućnosti pružiti potrebnu pomoć svojim bližnjima, što zbog ekonomskih razloga, što zbog toga jer žive u udaljenim mjestima. Oni su obuhvaćeni na način da su ostvarivanjem direktne pomoći njihovim starima osigurani bolji životni uvjeti i njima, uz više slobodnog vremena za druge životne aktivnosti čime život postaje manje stresan i više kvalitetan za sve.

Zaključak

Analiziranjem provedenih aktivnosti smo došli do određenih zaključaka. Možemo reći kako smo, u suštini, zadovoljni s ostvarenim rezultatima bez obzira na poteškoće na koje nailazimo u radu. Svakoj osobi s kojom smo stupili u kontakt, a trebala joj je neka od usluga, trudili smo se pružiti adekvatnu pomoć ili je uputiti drugim pružateljima usluga ako mi nismo imali konkretna rješenja ili odgovore na njene zahtjeve

U našem radu smo se susretali i s poteškoćama i problemima. Mišljenja smo kako je veliki problem predugo zadržavanje ovisnika na supstitucijskoj terapiji. Uvjereni smo kako bi broj korisnika u terapijskim zajednicama bio još veći da je postojala adekvatna kontrola nad ordiniranjem supstitucijske terapije i troškovima njene primjene. U prilog tome govori činjenica da se veliki i sve veći iznos identificiranih javnih troškova koristi za zdravstvene programe, a samo mali i ,nažalost, sve manji dio za socijalne programe. Ovisnici se ne drogiraju značajno manje nego prije, već je široko dostupna i raširenija nego prije supstitucijska terapija ( koje ima i na crnom tržištu) što oni zlouporabljuju.

Došlo je i do promijene profila ovisnika. Sve je veći broj osoba s psihijatrijskim komorbiditetom, a prosječna dob korisnika u našoj terapijskoj zajednici se smanjila, iako podaci izvješća u RH govore suprotno (prisutan je veći broj maloljetnih delikvenata). Prosječni heroinski ovisnik je ostario, a mlađi koriste neke druge opojne tvari, tako da je i sam terapijski program potrebno stalno preispitivati i prilagođavati novim generacijama. Djeca se odgajaju da idu lakšim putem, te je potrebno ulagati veći i dodatni napor radi promjene takvog načina odgoja. Nadalje, sljedeći problemi s kojima smo se susretali u radu su financijske prirode. Naime, većinu sredstava za rad udruge – terapijskih zajednica, osigurali smo iz sjedišta naše organizacije u Italiji. Nisu raspisivani javni natječaji za ugovaranje socijalnih usluga na trajnoj osnovi, ne provodi se revizija već zaključenih ugovora, niti se provjerava popunjenost kapaciteta, tako da oni koji su zaključili ugovore smanjuju mogućnost ugovaranja drugim pružateljima usluga. Primjerice, nestao je kapacitet za smještaj ovisnica a da o tome nadležni nisu bili službeno obaviješteni, dapače taj ugovor s Ministarstvom, koji se odnosi na nepostojeći kapacitet, je ostao na snazi a novi za tu namjenu nije zaključen. Nije utvrđena ni metodologija formiranja cijena socijalnih usluga i prisutna je potpuna nejednakost OCD-a kao pružatelja socijalnih usluga u odnosu na javni sektor. Udruge nisu bile uključene u planiranje mreže javnih usluga u županiji našeg sjedišta. Dakle, nije se osigurala stabilnost, kvaliteta i kontinuitet u pružanju socijalnih usluga, te je civilni sektor radi nesigurnosti pretrpio smanjivanje kadrovskih kapaciteta.

Na području resocijalizacije problemi na koje smo naišli, su još uvijek nedovoljna informiranost i suradnja nadležnih institucija, pa smo pokušali bolje informirati dionike i uspostaviti snažniju suradnju. Nadalje, s većim brojem korisnika iz zdravstvenog i pravosudnog sustava teško se uspostavlja kontinuitet u radu jer nisu dovoljno motivirani a time niti zainteresirani za promjene. Planiramo konkretnije motivirati te korisnike, češćim sastancima i prezentiranjem mogućnosti i dobrobiti koje pruža Vladin Projekt resocijalizacije.

Na području prevencije i izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja, u suradnji sa stručnim službama škola, koje su nam pomogle u analiziranju potreba učenika, došli smo do spoznaje da su kod učenika prisutne razne poteškoće koje su znak nezrelosti i rizičnog ponašanja, što nama stvara određene poteškoće u radu. Ovo smo uspjeli prevladati redovitim radom ali i uspostavom suradničkog i povjerljivog odnosa s korisnicima, što je odličan preduvjet za pozitivne promjene. Planiramo nastaviti s ovakvim radom kako bi rezultati bili što bolji. Još jedna od poteškoća bila je ta što naše aktivnosti nisu unesene u kurikulum škola, no tu smo prepreku uspjeli prevladati dobrom suradnjom sa školama čije su nam stručne službe, u suradnji sa razrednicima, osigurale da te aktivnosti provodimo na satovima razredne zajednice. Nadalje, nezainteresiranost roditelja nam je također otežavala rad, jer se nisu odazivali na zakazane radionice ili predavanja. Ovu poteškoću smo prevladali tako da smo aktivnosti s roditeljima provodili tijekom obveznih roditeljskih sastanaka. Planiramo na bolji i kvalitetniji način motivirati roditelje na uključivanje i što bolju suradnju jer samo zajedničkim radom možemo pomoći mladima da se razviju u zdrave osobe.

Preprekom se ,također, može smatrati i zatvorenost sredine na koju smo naišli tijekom realizacije aktivnosti, osobito na samom početku. Naime, šira područja gradova Metkovića, Opuzena, Ploča i Vrgorca koja su obuhvaćena preventivnim projektima, karakterizira nepostojanje kulture traženja psihološke pomoći što nije slučaj u velikim gradovima. Samo ovakvi projekti i sustavna edukacija mogu mijenjati takvo stanje. Ovu poteškoću smo donekle uspjeli prevladati češćim prisustvom u tim sredinama, gostovanjima u radijskim emisijama na lokalnim radio postajama, organiziranjem prodajnih štandova, okruglih stolova i javnih tribina, te tiskanjem i dijeljenjem promotivnih letaka. Planiramo još konkretnije i redovitije promovirati naše aktivnosti

Preprekom također smatramo opterećenost stručnih službi u školama i ravnatelja drugim obvezama, tako da su za organizaciju aktivnosti potrebni češći odlasci u škole, pozivi telefonima i slično.

U realizaciji usluge pomoći u kući smo se susretali s poteškoćama kao što su nedostatak financijskih sredstava za redoviti odlazak u udaljenija mjesta (neka su od nas udaljena i po 60 km u jednom pravcu), kao i to što trenutno nemamo dovoljno kadrova za pokrivanje mjesta u koja smo odlazili. Ovu poteškoću planiramo otkloniti na način da ćemo pokušati ugovoriti uslugu s nadležnim Ministarstvom kako bi uspjeli osigurati dovoljno sredstava za zapošljavanje osoba koje će pružati uslugu, kao i sredstava za putne i materijalne troškove.

Iskustvo ćemo i ubuduće stjecati upornim radom, a kritičko razmišljanje ćemo pokušati iskoristiti kako bi se što više „otvorili“, ubrzali rješavanje poteškoća i donošenje odluka sve, s ciljem kvalitetnijeg pružanja usluga našim korisnicima.

Financijsku potporu našim programima i projektima dali su:

Tijekom 2016. godine više subjekata nam je prihvatilo financirati projekte i dati potporu. Putem potpore od strane HZZ-a ,u okviru programa javnih radova (100% financiranje), na period od 12 mjeseci zaposlili smo jednu asistenticu u terapijskoj zajednici. Grad Split nam je odobrio dva projekta; jedan koji se odnosi na psihosocijalni tretman ovisnika u terapijskim zajednicama i sufinancira ga iznosom od 30.000,00 kn, a drugi koji se odnosi na resocijalizaciju ovisnika i sufinancira ga iznosom od 50.000,00 kn. Dubrovačko – neretvanska županija odobrila nam je potporu u iznosu 8.967,00 kn za projekt „Nauči živjeti“, u okviru Programa javnih potreba u zdravstvu i socijalnoj skrbi, za projekt u području prevencije ovisnosti. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nam je odobrilo projekt „Nauči živjeti 2“ iz područja izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja i sufinancira ga s iznosom od 70.000,00 kn. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nam je odobrilo trogodišnji program „Krojeno po mjeri“ koji se odnosi na psihosocijalni tretman ovisnika u terapijskim zajednicama i sufinancira ga iznosom od 210.000,00 kn, za svaku godinu provedbe (ukupno 630.000,00 kn) i projekt „Zajedno do cilja“ koji se odnosi na resocijalizaciju ovisnika i sufinancira ga iznosom od 115.000,00 kn. Kao partneru Lige za prevenciju ovisnosti , na natječaju za prijavu projekata/programa udruga/zdravstvenih organizacija u Republici Hrvatskoj za dodjelu financijskih sredstava u okviru raspoloživih sredstava iz dijela prihoda od igara na sreću za projekte u području prevencije ovisnosti i suzbijanja zlouporabe droga za 2016. godinu, odobrena su nam sredstva u iznosu od 12.000,00 kn. Ministarstvo pravosuđa, Uprava za zatvorski sustav putem natječaja za financiranje projekata/programa udruga usmjerenih pružanju potpore provođenju pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora/odgojne mjere, koji je raspisan i odobren u 2016., a provodit će se u 2017. godini, nam je odobrilo projekt „Biram ispravan put“ i sufinancira ga s iznosom od 127.500,00 kn.

Ostvareni prihodi i rashodi

Ukupno ostvareni prihod organizacije u 2016. godini je 1.792.902,00 kn, od toga:

Ukupno ostvareni rashodi u 2016. godini su 1.936.630,00 kn, od toga: